Atipa/III

La bibliothèque libre.
Auguste Ghio Voir et modifier les données sur Wikidata (p. 37-53).
◄  II
IV  ►

III

Atipa gain oune compè la Moussénéri yé c’appelé Dorilas. Li té teinmoin mariage di Dorilas. Yé zanmi kou zongue qué lachai.

Kou Bosobio, Dorilas a oune nègue pitit, faibe, macanki.

Ça nègue bitachon qui pas lessé yé batis pou allé la placè, yé ra. Dorilas, a oune di yé. Li pas wlé tendé palé di mine d’ò. Pitête, a pace cannon placè, pas passé beaucoup, la so lariviè.

Et pis so quakié pas gain l’ò. Tête lariviè la, pou ca soti larhaut assez. Ça omune qui fait prospétion bò la, ça grinat, oune so, yé trouvé.

Dorilas a moune qui savé, qui vrai richesse di oune peye, ça plantage, ça batis. Jouq athò placè pencò tenté li. So bitachon òbò crique Paganmou. Li gain poaive, gnanme peye nègue, giròfe, patate qué dindé, ça frit mouché Kèkòve poté Cayenne la.

Quand Atipa Cayenne, li gain lhabitoude, di allé passé, dé au tois jou Moussénéri, qué li. Dé foai yé ca vini la pointe Palicou, pêché croupia ; Dé foai yé ké lachasse la Mapéribo.

Lò crabe sou, qué grand’marée, yé ca metté yé calinbé, yé c’allé la Paganmou, kinbé crabe. Crabe Pagamou ça pronmiè crabe di nous peye.

Ça foai la, Dorilas té trouvé Cayenne, en meinme temps, qué Atipa. Jou li wai Wacapou la, so apré midi, li contré qué Dorilas là-sous crique ; li invité li, à doujenein, pou lendimain, à midi.

Lindi, jou di doujenein la, Atipa vini lavancé, bonmantin, çassé mangué. So femme té pou ca vini, la dégrad, souvent ; a li té ca fait provijon.

Atipa a moune content causé tout patout. Ça, metté qué temps li pédi, pou gain tois parassi tout maigue, quand li prend chimin so case, li té midi. A toujou, la larie travèsiè, li ca passé.

Kou li rivé côté li séparé, so la vielle, qué Wacapou la, li wai Dorilas ca vini çassé li.

— A qui ça qui misé to conça, doumandé Dorilas ? li midi passé, ad id jodi to femme ca anttendne to.

— Et mo meinme, ad dé faim mo faim. Mo vente ca fait kioume, caba.

— A canmarade qui tadé mo, réponne Atipa.

Atipa ca rété bò di bois crobeau, là-bas, la larie tois case. Lò li rivé qué, Dorilas, divant Danmion la.

— Mo chè Dorilas, dit Atipa, mo pas trouvé zaffai c’allé vite, Cayenne. Dipis nous ca voté la, mo pou ca wai changement. Au contrai, zaffai c’allé pi mal. Li gain oune tas pòpòte, Chinois, Arabe, toute guiabe ; yé pou ca fait yé fait engnin. Li gain ça mo ca contré, la larie, enbas parasol. To wai quichose conça ?

— Sodat casème, qui libe kou nous, pas gain droai maché qué parasol, pòpòte gain droai.

— Gadé mo case, li à dé pas la la ; mé, gnanpoint chimin. Faut nous passé jouq là-sous crique. Oune mauvé pitit boute larie conça, pou crévé, est-ce a grand zaffai ça ?

— Soumaqué yé voté, pou acheté la Direction la, pas té ké pi bin employé, pou lévé quakié bois crobeau la ? Encò, yé pas té beinsoin si tant.

— Lò gé changé, toute larie yé la di nom, yé crai, yé fait grand quichose. Mapiòcò !

— Encò, qui nom ça ? Yé ca baille oune tas nom nous pas connaite. Li gain, ici la, oune larie travèsiè, qui pou ca trabessé engnin ditout. Vrai larie travèsiè la meimme, ça qui ca trabessé Cayenne, la mitan la, ça qui ca passé divant léglise la, yé baille li oune òte nom.

— Nous gain larie bataillon, larie sabe noai, dé larie toute moune connaite ; blangue pas wlé yé. Li semblé, ça nom yé la, a pou nègue, oune so, yé faite.

— Mo crai, au contrai, yé té divaite baille larie, nom toute moune connaite. Nom di peye, passé ça nom yé c’allé çassé jouq en France, qui nous pas connaite.

— Nom Lallouette la bon ; ça la fait nous di bin. Mé, pi beaucoup di òte yé la, yé té pouvé lessé yé, côté yé té fica. Nous pas beinsoin connaite yé.

— Oune micipal yé Ia, qui ça mo compangnin, li pou ca comprendne grand quichose là-sous papié, té fronté wlé baille, larie, nom di oune mouché qui pas fait engnin pou nous peye. Ni li, ni so pitite, yé pas fait engnin. Pi au contrai, a yé qui cause, qui peye la tombé conça. La conseil, ça ari, oune so, yé ari micipal la. So zanmi meinme foutant di li.

— To wai, mo larie la wa toujou rété qué so tois case. Li semblé ou la danbois. Yé wa kioé ou landans, la nouite, pessonne pou ca vini la ou soucou.

— Faunt prend patience, dit Dorilas. Guidiguidgi pas maré pagra ; a qué patience, yé ça plimein disé.

— Aganman dit : Vitement bon, doucement bon. Yé pas pouvé fait toute, di oune coup. Dipis nous ca volté, yé tiré tête, yé tiré travaux ; yé rangé collège ; òte zaffai yé la, wa vini apré.

— Pas fait nègue Pouague la qué mo, réponne Atipa. Pou qui ça to ca dit, volté ?

— Ortho, compè, réponne Dorilas, a conça mo tendé nègue yé la ca dit.

— A pas conça, dit Atipa ; ça nègue qui ca dit, volté, yé pas savé palé, ça voté pou dit.

— A conça mo tendé oune nègue Croueye ca doumandé so cate sélectò. Yé pas savé palé, yé ca briga, pou paroaisse.

— Compè, binhéré saint Jean-Baptiste. Poule pas gain dileau, pou li boai, canna gain, pou li lavé. Oyapoc pas gain oune boug meinme, Pouague gain dé. Jou nègue Pouague, vini pleun cannon, trouvé blangue yé la, a oune di yé, mo tendé, ca palé di so cate sélectò.

— Et pis, a pas ça moune yé la, qui tiré tête, qué travaux. A pas yé, qui rangé collège. Yé pas té wlé ça. En yé qualité di candidat nègue, yé pas té wlé collège lévé passé ça ; pace yé savé a blangue oune so, qui pouvé voyé yé pitite en France. Si nous pas comprendne qui ça, ça wlé dit, tant pis, pou nous.

— Pou tête la pa, jou yé voté , ni mai, ni vié dépité la, yé pas wai yé oueil, la conseil.

— Ça qui la, athò la, au moins gain courage dis so lopignon. Jou yé voté lècole, pou bitachon, li pas té wlé ; l vini, toute meinme, voté conte. Li té li, oune so, qui voté çonça, ça pou ca fait engnin.

— Mo tendé jodla, li wlé place gouvènò ; yé nommein li donc. Si li pas savé engnin, di zaffai conseil, li connaite zaffai jadin toujou.

— A kou jou, sodat kioé oune dis nous yé la, est-ce mai la roumin di so case. Sodat té wa kioé nos toute, conça, qué yé sabe, li té pou ca dit, oune mot. A òte qui rouclanmein, qui fait train, la conseil, pou ça zaffai la.

— Ça soldat la, té gain chance meinme. Yé fait la conmédie, pou li, la cazème ; criole plédé, pou li, la tribinal. Ça bonnhò cronmou gain, toute zoseau pas gain li.

— To wa beau dit, ça to wlé, pou mo pa, mo trouvé zaffai pou ca maché ditout. Si faut nous attendne jouq nous mouri, anvant di wai moceau changement, li pas nècessai, nous voté. Anttendne, anttendne, potigué ca prend peye.

Òbò pont Kièdò Guiamant la, yé contré qué Couillè.

— Kin ! Coulliè, dit Atipa, mo content di wai to ; to poté bin ?

— Conça, réponne Couillè, dipis dé au tois jou, mo gain la rime, qué oune coup l’ vente qui ca malmeinnein mò ; òtement, mo bin.

— Dipis douze jou, mo Cayenne, continoin Atipa, mo ca çassé chassò yé la, pou allé fait oune patie di chasse, to ça pronmiè mo ca contré.

— Est-ce la chasse ca baille athò la ?

— Pas beaucoup, frè, réponne Couillè. Faut to allé loin, anvant to fait oune coup l’ fisi. Pou bò rici la pa, proche Cayenne la, pas la peinne. To pou ca wai oune quiquivi encò. Tout lé jou, sodat là-sous piti zoseau yé la, qué coup l’ fisi, tow ! tow !

— Qui jou to ké la chasse, doumandé Atipa ?

— Dimanche, réponne Couillè ; si to wlé vini, nous wa poussé jouq Matouri. A bò la, oune so, nous pouvé fait quichose.

— D’accò, dit Atipa, mo ca vini. Si la clòche bois, Cacalapapié la, té la toujou, nous té entré prend oune coup l’sec.

— Et òte bò la, montré Couillé, li gain oune.

— Enwa, mo fi, dit Atipa, mo mal qué ça moune yé la ; mo pou ca entré pas. Nous té wa allé pi loin ; mé, jodla, mo préssé. Dimanche, à qui lhò nous wa pati ?

— Grand bonmantin, réponne Couillé, à cinq kihò.

— Cé ça, courage, frè ! dit Atipa.

Lò li passé là-sous crique qué Dorilas.

— Veillé to pied, dit Atipa ; a ici la, moune yé la ca jité canavant. Athò la, yé pou ca anttendne nè vhè encò, yé ca jité, grand jou.

Lò yé trounein pitit larie voltai la, pour rivé la case, yé wai Vellong, là-sous so galérie, ca fait oune quatòze, qué oune nègue. Oune tas moune té la, ca gadé.

Hipp ! Dorilas rété aussi. Li wulé mêlé la zaffai houomme yé la.

Coument mo ca palé ou la, Vellong, toésé li, hein ! Si so oueil té ça fisi, Dorilas té tombé caba.

— A qui ça mo Atipa, ca wai la ? Zaffai cabrite, a pas zaffai mouton, dit Atipa, qué còlè. To pas connaite moune yé, la to pas savé coument yé brit vini, et to wlé metté to dissel landans. To wlé poussé difé ; en nous, en nous vite.

Li rhalé Dorilas di tas moune yé la, sans ça, mauvé zaffai té rivé Dorilas.

— Mé, mo crai to fou, dit Atipa ; mo pas content wai moune ca çassé train conça. Dansbois ou pas connaite, ou ca dronmi la cémikiè, tendé.

— Vellong houomme, pou so cò ; to té ké wai coument li té ké travaille to. Oune michant pitit nègue macanki, kou to ; to té ké savé si gouyave gain vè. To pas assez meinme, pou so oune bouchée.

— To wai li la, ça oune houomme qui bon ; mo connaite li, a mo voésin. Mé li gain so jou ; si to pédi to chimin, to tombé la so bastis, a pas moune qui wa palé to, a to oueil qui wa wai.

Enfin, li té temps, pou yé té rivé la case. Femme Atipa té còlè, di wai yé en routa, pou doujenein ; mé, à cause di Dorilas li, calmein moceau.

Pou femme la, pas babié, Atipa metté toute, là-sous do misè li wai, pou gain posson.

— A conça li fica, dit femme là, a so lhabitoude. Quand li contré, qué canmarade, li ca blié, s mo la case, ca anttendne li ; fòce li content palé. Li wa palé jouq li wa palé tòbiòtò.

— Mé, tois parassi, dit Atipa, fait nous oune pimentade, vite.

— Mo fait lafoufou bannanne, qué oune chouguiè calou, dit femme la.

— Cé bon, réponne Atipa, yé pas tròpe. Nous wa mangé tout lé dé. Dorilas a mo nachon, a gòré, kou mo, li content calou.

— To gain graisse ; to gain citron ? To savé, mo pou ca mangué pimentade sans citron ; soutout touffé li bin.

— Oui, réponne so femme.

Nègresse la allé la cougine. Li fait oune bon dfé, qué so wawari ; la dé coup, pimentade la faite.

Dipis posson la kioui, yé trempé cassave, et pis yé metté à tabe. Pronmiè bouchée Atipa prend, graw ! li modé oune roche landans cassave la.

— Zadò di mo cò, dit Atipa que còlè ! a côté to prend ça cassave la, li doumandé so femme ?

— A mo coumè Jeannette, réponne femme la, qui cédé mo dé ; a bon cassave.

— Côté to wa, a bon cassave ça, rouprendne Atipa. A cassave Kourou, yé plein qué sabe.

Dorilas té baille yé, moceau bon couac Moussénéri.

— Baille nous couac Dorilas la, dit Atipa ; toute souite.

Femme la poté couac Moussénéri la.

— To wai, Dorilas, dit Atipa, cassave Macouria, qué Kourou, mo pou ca mangé yé. Ça di larhaut Macouria, bò di zòrè frai la, encò passe ; mé, ça di en bas là-bas, bò di Vigué, yé plein qué sabe.

— Nègue Kourou yé la wa beau vanté yé cassave, a pas mo qui wa mangé li pas.

— A draite Kou nègue Oyapoc. Côté yé palé, di yé couac, ragué pou ca poussé la, encò, pace li jorne. Coulò la, pour ca dit engnin.

— Mo savé yé couac bon vrai ; mé, li pas millò passé ça di Moussénéri, qué Oyac. Tout patout, yé pouvé gain couac jorne, si yé planté mangnoc jorne, pas vrai compè ?

— Mo bin crai, réponne Dorilas ; mo meinme, mo millò mo coauc blanc la, mo pi habitoué qué li.

— Li gain placè, continoin Atipa, a couac potigué yé ca baille. Li pou ca plein ou vent. Li faite qué zabapain gnanme, qué toute guiabe. Pou to, compè, mo pou ca mangé li.

— Et couac maronni la encò ; a zos, a code mangnoc la, oune so, qui landans. Pòpòte yé la ca tiré toute farine la, pou fait lempois. Mo pas content li ditout. Li gain nègue qui content li ; a nègue qui pas connaite bon couac.

— A kou vianne, li gain moune ca mangé toute façon bête : couachi, capiaye, caïman, léza tè ; yé wa mangé, jouq tête chin qué gnanme. Kou en France, yé ca mangé grounouille, chouval. Lò di laguiè, yé mangé jouq rate ; ça bête yé la, ca baille ou mauvé malade. Mo pa, mo pou ca mangé yé ; mo papa défendne mo.

Yé dessè moulon, consève gingimbme, nogat coco, ranmikin qué saucisson. Atipa té wlé coupé saucisson la, mince, kou papié à lette conça, Dorilas dit, so pa, ça à la nègue li ca mangé li.

— To pas savé, dit Atipa, a qué nanne yé ca fait li en France.

— Orho, compè, réponne Dorilas ; oueil pas wai, kiò pas fait mal.

— Jou nous wa contré Cayenne encò, dit Atipa, a poune bougnon wara nous wa mangé, au bin oune pimentade atipa. Ça mo roumède la ; pas pitit atipa blanc la non, li gain vè. Ça gros, qui jorne la, atipa cannal la mienme.

— Et dé au tois coqui crabe faci, dit Dorilas ; pimentade lamorie, qué pimentade calicha nous ca fait bitachon la, yé chouite.

— Côté to ca metté oune bon croupia ? To songé mouché Guiamant, la Palicou ? Quand croupia té ca baille meinme, lò la, li ca rhélé : quel awantaye ! Et oune bon chibè ?

— Pas palé, compè, rouprendne Atipa. Et oune bon douriz safra ? Nous wa mangé ça to wlé, a pas mangé, qui manqué.

— Lò mo ca tendé yé ca dit, peye la pas gain mangé, yé ca fait mo ponne. A pas peye la, qui pas gain mangé, a pitit moceau, nous pitit moceau landans ; a zaffai qui pou c’allé draite. Jodla, nous toute la placè, à qui moune yé wlé qui planté mangnoc ? A qui moune yé wlé qui çassé mangé ? Nous pas pouvé couri et pis gratté nous pied, en meinme temps.

— Si coolie té ca vini toujou, oune jou, oune jou, to té wa gain oune qué to. Nous meinme té wa pouvé gain oune, pou séclé nous batis, pendant nous la placè. Lò nous descendne Cayenne, au moins, nous té wa trouvé cassave ; mé, blangue pas wlé yé vini encò. Faut pas comté là-sous yé. Faut pas palé meinme di ça encò. Pou mo pa, mo langue paisse, mé, mo zòrè pas dou. Nous wa allé conça, kou bongué wlé. Lò gnanpoint chin, chate ca lachasse.

— Mo pas savé, meinme, pou qui ça moune yé la ca kinbé là-sous collie yé la conça. Yé ca roumassé, toute nous soumaqué, potéla yé peye. Et pis, gadé ça zaffai blangue yé la té wlé fait, qué Vitalou, pou coolie jamme coupé yé la.

— Longtemps, a nous té ca travaille, pou blangue. Jodla nous libe, nous pas pouvé gain pessonne, pou idé nous. Qui ça to wlé fait ? A conça, temps la ca maché. A pou nous prend li, kou li ca vini.

— Pou nègue òte peye pa, koulmann, bagou, mo pas crai yé wa vini, ici la, encò. Blangue yé la ca fait yé sotte, yé as wlé chinois. Gadé qué oueil, ça la Chinois yé wa tombé. Mo pas trouvé yé mauvé ; yé ca charié vive, aussi bin qui nous. Compè ! nachon ca bouilli douriz chouite.

— Yé ca dit, chinois ca fat magasin tròpe. Pou qui ça, yé ca baille yé patente ? Chinois pas moune di peye. Li ca vini pou travaille latè, a pas pou fait commèce. Li pas pouvé fòcé ou baille li patente.

— Califounie là-bas, peye répiblique, kou nous pa, a pas patente, oune so, yé ca roufisé yé ; yé ca couri yé meinme.

— Lò mo ca tendé yé ca dit, blangue pas pouvé travaille latè, la nous peye, mo pou ca crai ça. Mo wai blangue travaille en Frnace, li aussi dou qui nous ; procaution pou prend, pronmiè temps : Pas boai cròc, pas travaille la solé.

— Yé ca gadé là-sous pòpòte yé la. Est-ce ou pouvé jougé travail, là sous yé ? Dé moune qui passou, content boai, tout fatigué, qué yé misè lageòle. Et pis, faut chimin, pou voyé, tout lé jou, baille blangue yé la, farine qué divin, jouq lò yé savé mangé couac qué pimentade, kou nous ; jouq lò yé vini sòbe, kou nous.

— Blangue vini avant nous, ici la. Pronmiè temps, yé té ca travaille, la batis, côte à côte, qué nègue. A temps qui changé, qui fait nous, oune so, rété la batis.

— Li gain milate di peye qui ca dit, sans divin, qué dipain, yé pou ca vive ; à pas vrai ça. Blangue meinme, a pas toute, qui ca boai divin. Li manqué frit, ici la, pou fait boesson, pou boai ? Chaque peye gain so boesson qué so mangé. Si ça conça, titalhò, nous meinme wa dit, faut dipain qué divin pou nous vive.

— Moune ici la ca plainne gnanpoint vianne ; mé, compé, chimin loin, calou dou la pied, gnanpoint chimin, gnanpoint pont, Lò moune Sainnemari ca meinnein beif ; quand beif yé la pas mouri, di fatigue, la chimin, yé ca néyé landans crique. Coument yé wlé nous gain vianne ? Pou qui ça yé pou ca fait chimin, qué pòpòte yé la ?

— Macouria qui a dé pas la la, faut cannon, pou passé so pitit lariviè la. Li gain danbois, li gain pòpòte, landans peye la, gouvelment pas pouvé rouparé ni la digue, ni pont ; pòpòte yé la, là, ca flannein. Est-ce li manqué latè landans peye la, pou fait brique, pou rangé pont ?

— Ça qui ca empêché, toute travail ici la maché, a chimin gnanpoint. D’abò gnanpoint moune beaucoup, faut li gain chimin, pou allé tout patout, pou moune, qué denrée, pouvé rivé Cayenne, tout lé jou, quand yé wlé. Gnanpoint peye qui ca lévé, sans chimin.

— To wai, compè, toute mangé bon pou mangé ; mé, toute quichose pas bon pou dit. Kiò pas pagra, tendé. Si nous palé, yé wa savé passé nous ; et pis, to savé, miraille gain zòrè.

— Si mo couté to, dit Dorilas, causement la pou ca fini jodla. Gadé, dipis nous à tabe la, ni to femme, ni mo, nous pas pouvé dit oune mot. A to, oune so, ca palé. Mo ké pati dimain, faut mo fait mo commichon, apré midi la meinme.

— To réson, compè, réponne Atipa, li temps pou nous soti. Lexanne dit mo, yé ké voté simainne ca vini, mo beinsoin wai moune vot yé la.

Yé lévé di tabe. Lò yé ca soti.

— Ou wa bo ou femme qué pitit moune yé la pou mo, dit madanme Atipa ; mois prochain, si bongué wlé, mo wa vini wai zòte.

— Pas cassé kiò, coumé, réponne Dorilas, nous ké anttendne ou. Mo femme wa content.

Nègresse qui gain belle pitite. Ou ca wai aussi, yé tété bon dilaite ; yé pas couambou, kou pitit massogan, qui tété bibon yé la. Yé pas jain gain mal machoai. Wara pou ca fait maripa, yé bon, kou yé papa Dorilas.

Yé soti ensembme. La larie démaré, yé séparé ; Atipa descendne en ville.