Atipa/IX

La bibliothèque libre.
Auguste Ghio Voir et modifier les données sur Wikidata (p. 139-155).
◄  VIII
X  ►

IX

So mécrédi, a té jou di prix, la collège. Atipa soti, pou allé wai prix ; li contré qué Guelman.

Guelman, a oune pitit nègue, qui content fait travail femme, oune so : Flasqué, coude, lavé linge. A qué nègresse ou ca wai li, pi souvent ; a pas oune macoumè pou ça non ! Qui moune qui pas connaite li, Cayenne ?

— Mé to, nègue chèfrè la, dit Atipa, côté to c’allé conça ?

— Mo c’allé wai prix, réponne Guelman. Et to meinme ?

— A la mo c’allé aussi, dit Atipa. Nous ké allé ensembme, alosse.

Yé entré la collége. Yé prend oune bon place, et pis yé rété gadé prix, jouq li fini. Lò yé soti.

— A ici la léglise té fica, longtemps, dit Atipa. Lentèrement té ca soti la la, et pis yé té c’allé, qué cannon, entéré moune la, jouq la pointe.

— Jounein jodi ça collège. Athò la, prix joli ; ou ca tendé moceau quichose di bon ; mé, longtemps, quand mo té la chèfrè, discou yé la té téribe ; yé toute té ca fini conça : Lò to soti lècole, nègue prend to pelle. Tou lé zan, cété la meinme chose. Crapaud pas té divaite poté lakio.

— Mo wai oune di nous, gain galon ici la ; jou li metté so lounifòme, chia ! a té grand zaffai ; jouq préfet soti, là-sous so galérie, pou gadé li.

— Au moins, athò la, yé ca lessé ou choési ou mékié. Yé pas beinsoin cassé kiò, li gain assez, qui ca soti kou mo ; a pelle la, oune so, yé pouvé prend. Si bitachon bandonnein, jounein jodi, a pas instrit nous trop instrit ; a l’ò la, qui ca foutant di nous oueil.

— To wai, toute nachon qui pou ca maché galement qué òte yé la, qui ca rété dèiè, yé ca maché là-sous yé.

— Si nous rété conça ; si nous pas roumin nous cò, yé wa dit, a pouvé meinme, nous pas pouvé savé engnin ; yé wa metté nous di côté. Place controu-maite, meinme, nous pou ca pouvé gain, la chankié ; yé wa fait toute vini di France.

— Li gain oune quichose qui manqué, landans collège la ; a côté pou anpprendne mangnin zouti ; pou fait bon ovrié. En France gain ça ; pou qui ça yé pou ca faiti, oune lècole conça, Cayenne ? Gnanpoint quichose qui ca fait to anpprendne travail vite, passé ça.

— Gréméci bongué, conseil ca okioupé di lècole la, bon bon, athò la. Si nous té rété, la lanmain chèfrè yé la toujou, nous té pou ca fait oune pas, divant nous ; nous toute té ké vini, kou Nado ciboule conça ; ça qui té ca doumandé, si la line France qué ça di Cayenne la, a meinme la.

— Chèfrè yé la pas mauvé moune. Rhaï chin, mé, pas jain dit, yé ca mangé boute cigale. Yé pa, yé pou ca roumassé soumaqué.

— Mé, landans yé lècòle gain zaffai bongué tròpe. Pi grand quichose yé ca montré to, a pou lò to mouri ; mo crai, au contrai, pi beaucoup zaffai nous beinsoin savé, a pou lò nous ca vive. Ça qui anpprendne moceau quichose qué yé, ça landans basse bireau yé la, oune so, yé pouvé gain place.

— Chèfrè yé la ca montré bin, rouprendne Guelman. Ça yé tête dou, yé pas anpprendne engnin, tant pis pou yé. Et pis, to wlé yé lévé pitit moune, kou bête conça, sans rouligeon ? Pou ça zaffai la pa, mo pas d’accò qué to.

— To beau dolo mo, rouprendne Atipa, oui, mo tête dou ; mo pas anpprendne engnin ; mé, ça mo ca dit to la, a vrai.

— Nous pas wlé wai, beaucoup zaffai léglise conça, la lècole. Est-ce la chankié, bougeois ca fait catéchisse ? Lècole qué rouligeon ça dé ; lècole pas beinsoin gain palò bongué. Blangue qui la collège, athò la, yé ca fait la morale ; yé ca montré bonne condouite ; a ça nous beinsoin.

— Toute moune qui fait rouligeon yé la, Conficious, ça di chinois ; Mannou, ça di coolie ; Mazonmet, ça di arabe, yé toute, a zaffai, pou ou condit bin, qué ou prochain, oune so, yé palé. Yé pas palé di travail, ni di zaffai lit qué écrit.

— Mo pas savé meinme, pou qui ça jouq monpè yé la, aussi, ca fait lècole. Lò ou vini, pou tiré dilaite, ou pas vini, pou compté piti veau. Yé vini, Cayenne, pou dit lanmesse, yé pas vini, pou fait lècole. Conseil té divaite empêché ça.

— To wlé moune jounein jodi crai, Zosé rété solé ; to wlé yé crai Zonnasse rété, tois jou, en vie, landans vente oune aréquin ; encò yé pou ca dit, pa qui bò, li soti ? Et pis, qui ça ça zaffai mentò yé la, wa fait pou nous jodla ?

— To crai a catéchisse qué lanmesse, qui ké fait to vini bon chèpenkié, bon mécannichin ? qué ça lècole la, nous cò ca vini grand ; mé, nous lesprit ca rété pitit.

— Nègresse yé la, ça meinme la. Oti oune qui capabe kinbé plime ? Massò pas pouvé montré yé ni fait pimentade, ni soin houomme qué pitite ; massò pas connaite ça.

— To ça pitit nègue di ahiè ; qui ça to savé di tout ça ? Mo wai catéchissé nègue di longtemps ca dit : Qui est-ce qui vous a créé et vous conserve ?

— Pitit moune yé la té ca réponne : la Dédainne. Mamzelle Dédainne a té oune milatresse, qui té ca vendé consève coco qué biscouit, la case mamzelle Tignin la.

— Lò chèfrè yé la wai, pitit moune ca prend catéchisse la pou joué, yé changé li. Athò la, yé ca dit, landans : Qui est-ce qui vous a créé et mis au monde ?

— Athò, et cantique qui té landans catéchisse nègue la ? mé oune :


Papa Adam, li grand passé toute moune,
Papa Adam, li fait péché, longtemps,
Courage la compagnie,
Jésus-Christ ça nous bon maître,
Mirez li ca paraître,
Nous va pas co yanni.

— Est-ce moune jounein jodi, ca chanté ça bêtise yé la ? Auillé yé té fait ça mauvé cantique yé la, yé té divaite pitot empêché moune vendé nègue ici la.

— Gadé nègue Mannan yé la ; yé gain lècole massò, dipis concombinan ; qui ça yé savé, passé nègue di òte quakié, qui pas gaini lècole ? engnin ditout ; yé ca chanté lanmesse qué latin, yé pou ca comprendne latin la.

— Gadé, au contraii, tout ça criole qui allé, en France, qui rouvini fò, ici la, est-ce a monpè qui lévé yé ?

— Lò to la lècole, ça pou lècole, oune so. Dimanche, athò, si to wlé allé, la léglise, to libe di allé.

— Quakié yé la pouvé prend lésempe là-sous Mannan ; ça qui ca doumandé moune léglise yé la, yé nègue pou ca jain savé engnin.

— A kou ça moune qui ca voyé yé pitite, jouq en France, la lècole monpè qué massò ; yé crai lai di France, oune so, ké instrit yé. Pou ça pitit moune yé la ca anpprendne, vaut mié yé lessé yé Cayenne, pisse nous gain ça lècole yé la.

— Lessé, lessé meinme, ça palò la, dit Guelman ; mo dit to, nous pou ca d’accò là-sous.

— Compè, rouprendne Atipa, to ça moune monpè, si to pas prend yé pati, a qui moune qui wa prend li ? Mo content moune, kou to conça ; moune qui ca défendne yé drapeau.

— A conça, to wai, mo contré qué Neinanmoin, simainne passé ; mo pas metté dileau, la mo bouche, pou palé li zaffai vote yé la.

— Si to té libe, to té ké vini doujenein qué mo. Mo femme ca fait, oune bougnon milate, bonmantin la.

— Mo pouvé vini doujenein, réponne Guelman ; mo gain pèmichon, pou jouq à dé zhò.

— Heinbin ! compè, en nous, dit Atipa, qué plési ; nous ké doujenein, et pis, nous ké causé.

— Nous pas di meinme opignon ; mé, nous pas zennemi pou ça. To wai, a ça quichose la, moune pas pouvé comprendne ici la, qui fait zaffai pou c’allé. Dipis yé gain palò qué to, yé pou ca voté, meinme la qué to. A pas sotte ça ? Divant fifine Gabrielle, yé contré qué Quakié phalantsè. Pitit moune ca charadé li ; li ca jouré, kou oune possédé.

— Pitit moune yé la, dit Atipa, qué ari, ca toujou trouvé moune, pou charadé. Toute temps, a conça.

— Pronmiè mo connaite, ça Capòte plomb. Oune jou, li poté plainte, jouq la gouvelment ; yé doumandé li, coument moune ca charadé li ? Li pas jain wlé dit coument ; blangue la metté li dèrhò.

— Lò li soti, laide di camp la meinme, séré so cò, dèiè la finête, li rhélé : capote plomb. Compè ! si pas té sodat, qui digade la, milate la té rentré, chaviré gouvelment la.

— Li té gain oune vié mouché, qui té pou ca soti, sans so habit. Pitit moune té ca rhélé, òbò massò la, li té content. A pauve mamzelle Tignin qui té gain tracas qué li. Ça femme la, wa gain paradis ; li nouri moune faingnant tròpe.

— Qué zafafi migration la, oune jou, mo tendé oune blangue ca palé palò, voyé çassé madè. Mo dit li : mouché ! ou blié Pite ?

— Pi michant la, a té Coucougnacou. Oune jou, li entré la collège ; a pas pitiit brisé li fait ; li té wlé batte, jouq chèfrè yé la.

— Joli tableau, oune moune aillò, oune milate Martinique, a té pi insolent la.

— Rochebelle pa, li té face ; li té fou moceau aussi, mo crai. So pi belle chanté a té ça la :


Qué mo pied, mo ca gravé mo nom,
Ridime ! doc !

Lò yé rivé divant Yannosse, mé oune òte. Ça la, so langue té sale, kou ça di Joli tableau. Kou pitit moune yé la ca rhélé : to boume caba, a conça li ca jouré.

— Mo crai, dit Atipa, ça moune yé la wai la poussougnè, jodla.

— Longtemps, pitit moune té gain òte jouet, pi beaucoup : Yé té ca fougit, di lècole, pou allé la danbois, tout patout, metté trappe blouette qué pitit louis, çassé wara douce, wara Déloenne yé la.

— Ça wara yé la, quand ou tiré yé dé cale, oune so, gnanpoint engnin là-sous grainne la, encò. Aussi, lò yé té ca dit to, séson wara, moune savanne ca gras la, compè ! lècole té ca vide.

— La coffe Bouté la, dé jou conça, li plein qué pitit moune. To ca rinq tendé : permantin, lombri dèrhò ; yé ca joué loute landans dileau la.

— Mo trouvé blangue mal fé, di bouché coffe la ; moune Cayenne pas gain, oune côté encò, pou prend bain dileau douce.

— Pitit moune yé la, té ca metté crabe qué lenke, la beinnikié, jou di lanmesse minouit. A té zaffai qui drôle tout ça.

— Yé té c’allé larhaut fò, glissé là-sous lapeau palmisse ; yé té ca joué bassingue, bare, zépingue, boule, toupie, qué grand toupie mouché Hèdè yé la.

— Et soufflé la laie ? Dipis sodat ca anpprendne oune la misique, la casème, toute pitit nègue ca soufflé li en ville. Chef la misique la té wlé mouri, mour pas wlé prend li, di wai li pas capabe joué, pronmiè, oune moceau là-sous la place.

— Athò la, pitit moune ca joué ; mé, pitit moceau. A charadé moune, fimein, yé content. Si ou fion yé nein, dilaite qué soti, yé ca fimein. Yé cigale longue, passé yé cò.

— Yé pas pè Gigombia, ni loup garou encò. Sa banne qui té ca soti, à soai, pou cahoé chin yé la, ou pou ca wai li encò.

— A kou kioé guiabe, ça jouet potigué poté Cayenne la, tout ça ca tombé. Cété si joli, longtemps, lò yé ca rhélé :


Kioé guiabe la, kioé,
Li kioé bongué,
Guiabe la, mouri donc.
Li kioé bongué.

— Li té gain, oune tas òte bon zaffai, nous pou ca wai encò.

— Mé, ça pitit chanté, crobeau qué rouna la, toute moune té ca chanté li. Athò la, pitit moune pas meinme connaite li.


Oune jou, compè crobeau,
Planté là-sous bardeau,
Li lovri, so dé zelle, pou li chauffé so dos ;
Li té soti vòlò,
Bò di là-sous la place,
Oune bi fronmage pâte grasse,
Pou li kinbé so kiò.
Couté bon bon, tra la la, (bis)
Couté bon bon, mo dolo la,
Tra la la.

— A fête roai, oune so, qui toujou belle. Mât cocanne qué casse-cou, toujou meinme la. si calongnin pas mangé canna, jou la, compè, yé pas fait fête.

— Oune temps, pou fête roaii, li té ca gain bari divin, la grand savanne. Maîte dileau yé la, pas té ca décollé di yé.

Quand yé rivé la case, pou doujenein, Atipa so femme montré li, oune la feille ; cété Réveil.

— A baille yé baille mo li, dit femme la, qué ari. Yé dit mo, li gain landans, joli discou, yé fait òet jou, la cémikiè.

— Lessé mo qué to discou, réponne Atipa, qué còlè. Est-ce a la feille ça ? Yé ca lessé zaffai qui sérié, moune beinsoin savé, pou metté bêtise, oune so, landans.

— Moune qui té ca roufisé discou, pou tout ça qui pas blangue, a pou yé, jodla, milate yé la ca fait discou. A zaffai qui sérié ça ?

— Mo savé bin, yé té pas pouvé metté, là-sous la feille, jouq discou yé fait, pou Fiac, la cémikiè ; mé, li gain ça yé té divaite metté.

— Jodi kou dimain, si to mouri, si mo mouri, to crai yé ké fait discou pou nous ? Ouiwa ! anttendne ! pas palé mo, di ça la feille la.

Madanme Atipa té fait, so bougnon milate la, qué oune poule, li té roti la veille. Dipis li kioui, yé metté à tabe.

Pendant yé ca doujenein, Atipa rouvini, là-sous palò qui drôle, yé té soti palé yé la.

— Nous té ca causé, titalhò la, dit Atipa, di joué pitit moune yé la ; et zaffai qui face di grand moune, athò ? Jounein jodi, blangue, milate, nègue, monpè, toute ca fait la politique ; yé pas gain temps joué ; mé, encò moceau la ?

— Li té gain oune captainne, qui té mal qué so coumandant ; coumandant la metté li, au zarêt. Jou li soti, yé voyé li coumandé sodat, la lanmesse. Kou li rivé la léglise, li wai souisse la, qué so zèpaulette gros grain, oune bò.

— Hélas ! rhélé captainne la, mé oune òte coumandant encò ; mo gain malhò qué yé. Mo soti landans oune, pou mo tombé là-sous oune òte.

— Oune jou, li té gain bal, la gouvelment ; chef jadinié, di ladmistration la, té di bal. Bitancou metté so habit, li allé aussi. Yé metté li dèrhò.

— A pas pitit caïman li fait, anvant li soti. Li té pas pouvé comprendne, coument oune jadinié té pi gain droai, di rété landans bal la, passé oune taillò.

— Oune jou, la zilet royal, oune sodat sauvé dé tigue noai, qui té ca neyé. So caporal metté li là-sous rappò, pou gain médaille. Lò sodat la rivé, divant so coumandant :

— Coument, dit coumandant la, si cété oune, oune so, encò ; mé, to fronté sauvé dé. Mo pou ca proposé to.

— Oune mouché té ca rouparé pont, crique fouillé la ; ça té oune blangue au bin oune catron, mo pas savé ; mé, li té jorne, kou safra conça. Oune jou, pou so travail, il allé trouvé oune gros commissai yé la.

— Mo crai ou gain mal kiò, doumandé commissai la ?

— Et ou meinme, réponne blangue la, ou pas plein qué chawawa ?

— Commissai la còlè, li fait so planton metté blangue la, la lapòte.

— Oune jouge yé la, té pédi so placee ici la. Dé di to coterie yé la, allé consolé li.

— Qui ça ou wlé fait, dit chef la, a bongué so volonté, faut ou résigné qué bon kiò.

Saclé nom de dieu, réponne blangue la, qué còlè, est-ce que le bon dieu donne de quoi à manger donc ?

C’est égal ! réponne òte la, qué so gros voai, mon collègue a raison.

— Oune nègue té marié qué oune nègresse. Toute pitite femme la té ca baille li, té ça milatresse. Oune jou, li allé conté, oune vié moune léglise, so chagrin.

— Pitit fi yé la, a a to qui fait yé, réponne vié moune la ; bongué ca baille so pitite, ça coulò li wlé ; to pas beinsoin gain la peinne, pou ça.

— Oune foai, la trèsò, mouché Latranchal doumandé oune vié popiétai, qui té gain oune mandant, qui mékié li ca fait.

— Pou foutant di trésolié la, qui té ca embêté li, mouché Doumélé réponne : mo ça manguiant.

— Mo wa gain, pou dé jou, si mo raconté to, toute face blangue té ca fait, òtefoai.

Pendant yé ca dessè, oune chouval bongué vini posé, là-sous yé tabe.

— To wai, dit Guelman, pou joué, to pas content monpè, li vini crié vengeance pou to. Gadé, coument li ca lévé so patte, larhaut ciel.

— Enwa, compè ! réponne Atipa, mo pou ca craine ça. A pitit moune, oune so, yé ca fait pè, qué ça bête la, et pis qué lenfè. Lenfè la, a landans li nous fica, là-sous la tè.

Kou Atipa fini dit ça parole la, oune moune frappé la lapòte ; cété Mayombé.

— Hé ! nègue léglise yé la, dit Atipa ; zòte la line nouvelle. A zòte, oune so, mo ca wai jodla.

— A bongué, réponne Mayombé, qui ca fait nous contré qué to conça. A pou nous convèti to.

— Chia ! rouprendne Atipa ; convèti mo, penga, pitot, a mo qui ké convèti zòte ; qué tombé zòte colonnie, ca tombé caba la.

Pou ça pa, Atipa pou ça mentò ; ça vrai. Ça nègue qui té ca metté, yé grand habit, pou poté la croai, la procession yé la, pou c’allé encò. Yé comprendne yé fait sotte, assez.

Mayombé meinme, lò li vini di Mannan, tout lé jou, li té la léglise. Fòce nègue mine d’ò yé la charadé li, li lessé commignin, nette.

— Pou qui ça, doumandé Atipa, to pas vini pi bonnhò ? to té wa doujenein qué nous. Nous mangé oune bougnon milate qui si chouite.

— Mo pas té savé, réponne Mayombé ; ça wa pou oune òte foai. Mo vini prend to, pou nous allé fait oune tou, apré midi la.

— Toute meinme, dit Atipa, to ké prend quichose qué nous ; apré, nous wa soti.

— Mo fâché, Guelman pas pouvé vini qué nous ; faut li rentré, à dé zhò, la so travail.

Yé prend oune pitit vè colonnial ensembme. Dé zhò té ca proche, Guelman dit yé bonjou, et pis li pati.