Aller au contenu

Atipa/V

La bibliothèque libre.
Auguste Ghio Voir et modifier les données sur Wikidata (p. 75-84).
◄  IV
VI  ►

V

Lendimain mardi, à nèvhè, Atipa filé tout draite, bò di Sazi, pou waii Neinanmoin. Li savé lò Neinanmoin ca pêché nègue yé la conça, pou vote, abò la, li ca metté so tranmail.

Moune Cayenne, kou Neinanmoin yé la conça, mo pas beinsoin fait zòte yé potré, zòte connaite yé assez.

Qui dit, qui fait. Li trouvé Neinanmoin là-sous, ca fait oune discou, baille oune nègue Còmonbo. Lò nègue la pati, Atipa allé invité li, à prend oune coup l’sec, quichose li pou ca roufisé. Yé allé prend oune tabe, et pis yé coumencé causé :

— Mo té savé, dit Atipa, mo té wa trouvé ou ici la ; a ou bireau. Yé dit mo, nous ké voté simainne, ca vini, et ou ca travaille toujou, peu pitit mouché la. Mo trouvé ça zaffai la pas drait ditout.

— Ou savé mo ça çoussouri ; mo pas ni pou li, ni conte li ; mo la, pou ça qui bon. Mé, mo trouvé li temps, pou nous changé li.

— Yé pou ca joué qué vote, conça. A oune zaffai qui gain dangé ; li draite kou fisi, la lanmain piti moune.

— Zòte meinme la, qui ça zòte té pouvé anttendne di mouché la. Ça qui té anvant li la, pas té bon ; encò, li té pi fò. Li pas fait engnin ; a pas ça la qui wa fait quichose. Li pas jain okioupé di zaffai ; zòte tiré li conça, di so magasin voyé, en France. A oune mauvé sèvice zòte rendé li.

— Li pas capabe, gain engnin di Minisse. Li meinme avoué ça ; jodlà, li pas gain zintérêt encò, landans peye la, a pas athò la, li wa roumin so cò. Oune foai ou cannon çoué, là-sous la vase caba, côté ou wlé allé ençò ? auillé nous peye lévé, li ca tombé tout lé jou, pi beaucoup.

— Gadé so compangnin milate, nommein la Martinique, la Gouadeloupe ; yé toute ca fait yé possibe. Pou soutouni lècole, la yé peye, yé fait jouq loterie, pou gain soumaqué.

— Nous pa la pa, bin au contrai, ça moune li ca soutouni, ça ou ca fait pétition pou yé, a yé qui wlé fronmein collège. Est-ce ou crai pitit moune Cayenne wlé vini, kou ou, grand, sans savé lit, sans savé écrit ?

— Jouq athò, si mouché Schœlchè pas palé, engnin pou ca faite, ici la. Pou qui ça nous gain criole, en France, alosse ?

Neinanmoin bisqué, kou oune tawarou, di tendé ça palò la, li rhélé oune coup, qué còlè :

— Coument ?

— Coument, coument la dileau, réponne Atipa, là-sous meinme ton la. Lessé mo palé. Mo connaite zaffai Cayenne autant qui ou. Pas prend mo, fait nègue Còmonbo, ou té ca prêché, titalhò la. Pas fait mo kiò boulé !

— Pou, mo dit, mouché Schœlchè, zòte pas content la, a li, oune so, qui ca fait pou nous. Gréméci bec jaquot qui fait totie mangé grainne balata. Sans li, nous pas té gain meinme vote la. Ça qui ca dit, li vié, li pas connaite nous zaffai yé la, pou qui ça yé pou ca fait quichose pou nous ? Pou qui ça yé pou ca fait décoré Paul ?

— Si mouché Schœlchè té wlé okioupé di décorachon, longtemps, Paul té gain la croai.

— Oti òte blangue ou ca prend, pou ou zanmi yé la, qui content nous, assez, pou fait ca ?

— Pronmié zòte voyé, en France la, Minisse, pas jain dit, li bon. Li pas jain di, ça la bon aussi. Nous toute ca wai li pas pouvé, et pis ou wlé nous continoin conça ? Auillé nous monté, nous ca descendne !

— Tout ça moune ou ca metté la conseil yé la, a pas pou nous, yé ca entré ; a lhonnò yé ca çassé. Beaucoup ca entré, pou fait yé zaffai. Quichose qui la kiò gnanme, a couteau, oune so, qui savé li. Ou pas connaite yé lidée ; dent pas kiò. Ça qui content nous yé la, yé pitit moceau.

— Si ou pas wai, pi mauvé zaffai passé ça, a pace dipis crapaud, ca poté lakio la, blangue rendé coup, tendé. Si cété temps oune té ca dit : bongué fait mo mouri, anvant mo wai yé riche la, ou té ké wai travail.

— Oune tas yé œuil grand lovri là-sous bidget la. Titalhò, zaffai ké pi facile qué li, passé qué la banque. Lò nous wai yé baille oune madanme, oune penson 3,000 francs ; so houomme pas té fait engnin ; nous dit : conseil wa changé tout ça. Enwa ! Athò la, lò yé pas trouvé soumaqué, òte còté, hipp ! di yé ca viré bò di conseil.

— Ça qui ca palé, di gros jounein nous wa gain, oune jou la, yé ca foutant di nous. Moune pou ca ni pointi mo, ni caré mo dent. Nous jounein pou ca monté, passé ça. Au contrai, nous ca pi malhoré ; tout soumaqué la ca passé, pou mangé, oune so ; nous millò gain pitit jounein et wai mangé bon maché.

Toute ça réson yé la, té calmein Neinanmoin, moceau.

— Qui moune to wlé nous metté la place mouché la, doumandé Neinanmoin, qué la peinne ? Nous pas gain confiance landans tout ça blangue ca maché qué nous yé la. Pou bò la, to réson.

— Pou conseil yé la, pitit Delmosa ca contraïé mo lidée. Souvent, li ca fait mo prend moune mo kiò pas content. Li gain ça, mo travaille pou yé, yé fait mo fait la geôle. Mo obligé doumandé òte sèment, pou nous pati, anvant mo travaille pou yé. Si yé manqué sèment la, fiofio la, pou oune coup.

— Li gain ça nous obligé baille lòde, di fait gouvènò visite, anvant nous nommein yé ; a Mondésé qui conseillé nous ça. Mo ca wai tout ça qué chagrin.

— Li pas manqué moune, rouprendne Atipa, landans ou pati la meinme, qui pouvé fait mié qui mouché la. Ou moune yé la coumencé fatigué ; yé beaucoup té viré caba, bò di oune qui mouri la. Li pas té vaut grand quichose ; mé, toute meinme, li té millò. Ça qui viré yé la, pou qui ça yé pou ca çassé oune òte. Mo ca dit ou, moune pas manqué.

— A kou conseil yé la ; coument yé composé la, qui ça yé pouvé fait di bon ? président la meinme, ca rouconnaite, li pas la so place. Dègnè conseil la, mé ça li dit :

« Vous persistez, messieurs et chers collègues, à me maintenir au fauteuil de la présidence, je ne puis que vous remercier de cet honneur auquel j’ai cependant bien peu de titres. »

— Li gain landans, qui ça mo compangnin. qui ça yé ca wai là-sous papié ? Pas grand quichose. A pou ça, yé toujou ca voté, zaffai qui pas landans zintérêt peye la. Yé toujou di lopignon di yé maite au bin di yé voésin, meinme quand voésin la pencò palé.

— Òte wlé fait discou, jouq Sainnemari, la commission qouatz, yé langue mêlé. Yé pas savé qui ça yé wlé. Jodla, yé ca dit, oune façon ; diamin yé ca dit, oun òte.

— Dègnè gouvènò la ; yé pas connaite li, yé toute couri la dégrad çassé li, ou wa dit a quichose yé té appelé, kou divin messie conça. Poule çassé pangnin couvri li. Quinze jou apré, dent la scie viré ; lò sodat la coumencé roumin yé, yé pas wlé li encò.

— Sénatò zòte ca doumandé la ; blangue ca peyé oune moune caba, qui pou ca fait engnin, ou crai yé wa wlé peyé dé, pou bon kiò conça ?

— Au contrai, yé trouvé oune nous gain la tròpe. Yé té tiré li caba ; yé songé bongué, pou nous, yé roumetté li. Chaque foai pou voté, a meinme misè la. Yé wai a meinme la nous ca rouvoyé, yé ca palé di metté li dèrhò. Ou crai si li té vaillant, yé té wa palé conça ? Si òte pas té la, pou soutouni li, longtemps, nous pas té gain encò.

— Pitit mouché la, pas pouvé dirigé so moune yé la. Pagaye lanmentin, chakin yé papa, chakin yé manman ; conseil yé la c’allé, kou cannon en drive, sans gouvènage.

— Coument to wlé nous fait, doumandé Neinanmoin ? Li gain ça, nous nommein, yé ça entrouprounò, yé té bon ; yé pas wlé rété ; mo meinme ca wai, li gain beaucoup qui mauvé landans. Nous poposé, dé ou tois di òte pati la, yé pas wlé acepté.

— Coument ou wlé yé acepté, réponne Atipa ; ou ca palé palò sèment. Tête la pas bon, yé pas pouvé fait ça sèment la ; crai mo, a tête la, pou coumencé changé.

— Mouché la, ça ou potégé ; li obligé passé, pa ou volonté, sans dit engnin. Gadé dègnè vote la, ou mêlé so moune qué moune monpè ; ou pas savé, en France, li ca voté conte monpè ? D’abò li pas dit engnin, pou mo, ça oune couteau cacao ; ou savé, ça couteau la fò, passé couteau mouché Zidò.

— Lò mouché la ca palé, di sacrifice li ca fait, pou peye la ; coument li envie wai li lévé, pessonne pou ca crai, pace yé savé, li pou ca okioupé di nous. Là-sous papié qui ca vini di France, nous ca rinq wai li membme di bireau, la lassemblée moune qui wlé détrit case, qué lapoude yé la ; ca moune yé c’appelé, en France, annachisse yé la.

— Yé trouvé case ca douré tròpe ; faut cassé yé, qué lapoude. Yé compangnin blangue pè yé ; athò, a qui ça, a nous pas ?

— Landans rédivisse gain ça moune yé la. Poule habitoué gratté ; metté li là-sous roche, li wa gratté aussi. Si yé vini Cayenne, ou pitit case, larhaut savanne la, flambé. Lò blangue wai li ca okioupé, rinq di ça moune yé la, coument ou pas wlé, yé voyé yé baille nous ? Pisse li content yé, pou qui ça, li pou ca fait yé voté, en France, pou li ? a pas oune réson ça ?

— Li ca déconseillé toute moune qui wlé vini travail ici la. Li pas wlé wai paye la changé. Auillé di fait connaite bonté di nous peye, lò li palé, a pou dit li malsain, jouq pessonne pas pouvé vive landans.

— Ou wai, mouché Neinanmoin, qué fatigué ou moune yé la fatigué la hein ! Si òte pati la, té savé gouvènein so cannon, li té chaviré, ou pa caba ; dègnè vote la, si, auillé di fait oune toisienme lisse, di prend candidat qui pas bon, li té voté qué moune, qui viré yé la, li té jité ou enbas nette. Gadé qué oueil, oune jou, a ça qui ké rivé. Et meinme, si Bonnan qué Isope té la, longtemps, ça té faite.

— Enwa ! réponne Neinanmoin, qué cranne ; tant qui mouché la, wa wlé rété, nous wa voté pou li. Nous savé li pas fò ; mé, li gain pou li rété la, quand meinme ; place la, a di li.

— D’abò a conça ou ca palé, dit Atipa, qué cranne aussi, li bon ; en ! A conça ? place la, a di li. Mo savé ravet pou ca gain réson divant lapòte poulaillé ; a ou qui fò. Ça feille ou gain, pou fait nègue yé la voté la, et li bon meinme !

— Heinbin ! en nous toujou ; cayacou dit : couri oune jou, pas engnin. Temps longue, a lavie qui coute. Lò bois tombé là-sous totie, li ca gadé wai, si ça mombain. Patience ! Nous wa wai ça, pi ta ; laguiè véti, pou ca prend vié moune la case ; ou pas pitit grignon encò, ça ou ca coumandé.

Apré ça parole yé la, Atipa lévé, li peyé Sazi et pis li soti.